ANALIZIRAMO

NEUROLOGINJA OTKRIVA: Evo kako su oči povezane s neurološkim sustavom i što učiniti ako osjetite dvostruki vid

Piše: Marija Bošnjak Pašić, prof. dr. sc.

prof. dr. sc., specijalist neurolog, subspecijalist neuroimunologije, KBC Zagreb

Dvostruki vid može se pojaviti na jednom ili oba oka, privremeno ili trajno. Ovo su bolesti koje mogu biti uzrok

— 17.09.2021. / 7 min čitanja

Očni mišići mogu raditi danju i noću bez odmora te su uz srce najbrži i najopterećeniji mišić u tijelu. Procjenjuje se da će naše oko tijekom života trepnuti otprilike 5,2 milijuna puta svake godine. Čak 90 posto informacija iz naše okoline primit ćemo preko očiju.

Od 2,2 milijarde ljudi u svijetu koji imaju neku bolest oka, kod najmanje milijardu njih, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, bolest se mogla prevenirati. Uz starenje i genetske predispozicije, na zdravlje oka utječe još puno faktora na koje možemo utjecati sami i tako prevenirati bolesti i zaštititi naše zdravlje. Zato, prvi put u Hrvatskoj, vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, estetski kirurzi, otorinolaringolozi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri okupljeni u X Labu – expert research hubu JGL-a – analiziraju najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup, otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo.

Oko je povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini te čitavom dužinom vidnog puta sa središnjim i autonomnim živčanim sustavom. Zato brojne neurološke bolesti mogu imati i oftalmološke simptome. Na koje simptome treba posebno obratiti pozornost? Za X Lab JGL-a sve to analizira ugledna neurologinja prof. dr. Marija Bošnjak Pašić.

1. Koji se simptomi neuroloških bolesti manifestiraju na očima?

Oftalmologija i neurologija imaju niz poveznica budući da je oko kao organ vida povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini te čitavom dužinom vidnog puta s moždanim strukturama, odnosno središnjim i autonomnim živčanim sustavom. Stoga brojne neurološke bolesti koje su posljedica oštećenja ili iritacije navedenih moždanih struktura, mišića ili živaca u očnoj šupljini mogu uz neurološke kliničke manifestacije i simptome imati za posljedicu i oftalmološke manifestacije bolesti.

• Cerebrovaskularne bolesti
Najčešće su to cerebrovaskularne bolesti koje se mogu prezentirati oštećenjima vida po tipu ispada vidnog polja, kratkotrajnih prolaznih zamagljenja vida, gubitka vida na jednom ili oba oka, prolaznim dvoslikama, vidnim halucinacijama, optičkom agnozijom, poremećajima bulbomotorike tj. pokreta očnih jabučica, a mogu biti uzrokovane promjenama na krvnim žilama.

• Glavobolje
Glavobolja kao jedan od najčešćih neuroloških simptoma može biti uzrokovana traumom, vaskularnim smetnjama, upalnim bolestima te tumorima središnjeg živčanog sustava. Najčešća je glavobolja koja je vrlo često udružena s vidnim manifestacijama (u obliku iskrivljene slike, bljeskova u vidnom polju, ispada dijela vidnog polja, kompletnog prolaznog gubitka vida ili oštećenja bulbomotorike i periokularne boli) migrena.

• Tumori
Tumori mozga (benigni ili maligni), limfomi mozga te tumorski procesi hipofize ili samog očnog živca mogu također uzrokovati poremećaje vida ovisno o lokalizaciji procesa (ispadi vidnog polja, protruzija bulbusa, zastojna papila).

• Upalne i druge bolesti
Upalne bolesti mozga, živaca ili mišića, metaboličke bolesti, endokrinološke bolesti, autoimune demijelinizacijske bolesti, degenerativne bolesti središnjeg živčanog sustava, bolesti uzrokovane manjkom nutrijenata ili uslijed izloženosti toksinima mogu se manifestirati poremećajima vida u obliku fotofobije, zamagljenog vida, oslabljenog ili potpunog gubitka vida, poremećajem bulbomotorike, poremećajem percepcije boja, anizokorijom (stanje nejednake širine zjenica) ili pak protruzijom bulbusa.

• Neuromišićne bolesti
Neuromišićne bolesti, od kojih je najznačajnija miastenija gravis, mogu se manifestirati oftalmološkim manifestacijama (dvoslikama, spuštenim kapcima).

• Traume
Traumatska oštećenja mozga i moždanih ovojnica – od potresa mozga do subduralnog, epiduralnog krvarenja ili kontuzije mozga i moždanog edema – mogu uzrokovati okulističke manifestacije (smanjena oštrina vida, suženja vidnog polja, različitu širinu zjenica).

• Epilepsija
Neke vrste epilepsije mogu biti udružene s okulističkim manifestacijama bilo da vidni poremećaji mogu biti prethodnica epileptičke manifestacije, a vrlo često vizualne senzacije (fotostimulacija) mogu utjecati na propagaciju epileptičkog napada, dok ispadi vida postkonvulzivno mogu biti tranzitorna ili trajna sekvela epileptičke bolesti.

• Intoksikacije
Kod intoksikacija s poremećajem stanja svijesti ili drugim neurološkim ispadima mogu biti izražene promjene na zjenicama (mioza, midrijaza) ili različiti ispadi vida.

• Drugi poremećaji živčanog sustava
Vrlo čest simptom je i blefarospazam – manifestira se nevoljnim trzajevima ili pokretima odnosno grčem mišića najčešće gornjeg, a moguće i donjeg kapka. Manje trzanje kapka često je bezazleno i povezano sa svakodnevnim aktivnostima poput umora, stresa, prekomjerne konzumacije kofeina, alkohola ili pušenja te osjetljivosti na svjetlost. Ponekad je takav simptom povezan i s uzimanjem nekih lijekova ili, pak, s poremećajima središnjeg živčanog sustava koji uključuju Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu, Bellovu paralizu, Touretteov sindrom, distoniju.

2. Što sve može značiti simptom dvostrukog vida?

Dvoslike predstavljaju poremećaj kada osoba umjesto jednog predmeta vidi dvostruko ili dva predmeta. Može se pojaviti na jednom ili na oba oka. Takvo stanje može biti privremeno ili trajno.

Osim isključivo očnog poremećaja koji može uzrokovati dvoslike, niz je drugih bolesti koje se mogu prezentirati dvoslikama – bolesti štitnjače, neurološke bolesti koje uzrokuju pareze moždanih živaca koji pokreću očne jabučice (treći, četvrti i šesti moždani živac). Najčešće su to cerebrovaskularne ili demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava (najčešća je multipla skleroza) ili neuromišićne bolesti (miastenija gravis).

Kako bi se ustanovio navedeni poremećaj, neophodno je ispitivanje motorike, odnosno pokretljivosti očiju od strane oftalmologa i neurologa, te je u slučaju sumnje često potrebno učiniti dodatnu oftalmološku i neuroradiološku obradu koja uključuje i MR mozga.

3. Kada je glavobolja povezana s problemom s očima?

Glavobolje uslijed cerebrovaskularnih bolesti, tumorskih procesa mozga i moždanih struktura, pseudotumora mozga, trauma mozga i upala mozga mogu se prezentirati i ispadima vida. Najčešća glavobolja koja je vrlo često udružena s vidnim manifestacijama je migrena.

4. Kako uočiti na vrijeme simptome i kada je potreban pregled neurologa zbog simptoma na očima?

U slučaju bilo kakve promjene vida u smislu prolaznog ili trajnog gubitka vida, prolaznog ili trajnog ispada u vidnom polju (jedne polovice, četvrtine, ispada perifernog vida), smanjenja vidne oštrine, zamagljenja vida, poremećaja kolornog vida, pojave dvoslika, bolova u očnoj šupljini, poremećaja pokreta očnih jabučica, neophodno je obaviti pregled oftalmologa i neurologa kako bi se isti poremećaj objektivizirao i učinila potrebna dodatna obrada.

5. Tko su neurooftalmolozi?

Neurooftalmolozi su najčešće subspecijalisti oftalmolozi koji se bave neurooftalmološkim poremećajima, odnosno vizualnim simptomima koji su posljedica bolesti središnjeg živčanog sustava – mozga i očnog živca te drugih živaca pokretača očne jabučice (treći, četvrti i šesti moždani živac), kao i mišića očne jabučice.

Vizualni simptomi mogu se podijeliti na gubitak vida ili probleme pokreta očiju. Gubitak vida može nastati zbog problema unutar vidnog živca ili njegovih veza s vizualnim dijelovima mozga.

Procjena uključuje detaljna pitanja o simptomima, pregled vidnog sustava koji obuhvaća određivanje oštrine vida i vidnog polja, oftalmoskopiju, ispitivanje pokretljivosti očiju, pregled vjeđa i zjenica te pregled drugih moždanih živaca. Važno je napomenuti da je očni živac (drugi moždani živac) dio središnjeg živčanog sustava i jedino pregledom očne pozadine imamo direktni uvid u središnji živčani sustav. Neurooftalmolozi često zahtijevaju i konzultaciju neurologa, a najčešće je potrebno učiniti neku od neurofizioloških (VEP) i neuroradioloških pretraga (CT ili MR) kako bi se došlo do točne dijagnoze i adekvatnog liječenja.

6. Kako zadržati što veću razinu zdravlja cijelog tijela?

Raznovrsna zdrava i uravnotežena prehrana te rehidracija, izbjegavanje loših navika (pušenje, alkohol, razna sredstva ovisnosti), dovoljno odmora i sna, redovita tjelesna aktivnost, okruživanje pozitivnim ljudima i pozitivno razmišljanje, izbjegavanje stresa... Ponekad je sve to lakše savjetovati, a malo teže postići i primjenjivati.

RIJEŠI KVIZ

IMATE SUHO OKO? ODGOVORITE NA OVA 4 PITANJA I DOZNAJTE KAKO PREVENIRATI I ŠTO UČINITI KAD VEĆ IMATE SIMPTOME

RIJEŠI KVIZ

Infografika

NAJDETALJNIJI POGLED U OKO: 10 ČINJENICA KOJE RAZOTKRIVAJU ZAŠTO SE TREBA BRINUTI O ZDRAVLJU OKA

Pročitaj Više