ISTRAŽUJEMO

Priznati liječnik otkriva što je siva mrena ili katarakta, može li se spriječiti bolest koja uzrokuje 48 % sljepoće u svijetu

AUTOR: MIROSLAV STAMENKOVIĆ, PROF. DR. SCI. MED.

prof. dr. sci. med., specijalist oftalmologije, ravnatelj Klinike za očne bolesti KBC-a „Zvezdara“

Najčešće su staračke katarakte koje nastaju nakon šezdesete godine, a one su uglavnom i progresivne

— 25. 10. 2021. / 7 min čitanja

Čak 30 milijuna ljudi u svijetu godišnje treba operirati kataraktu, a samo trećina njih to i učini! Procjenjuje se da je katarakta danas vodeći uzrok sljepoće u svijetu, upozorava prof. dr. Miroslav Stamenković. „Katarakta može nastati bez obzira na godine, od novorođenčadi i djece (urođena) sve do kasne starosti (senilna) kada je i najčešća. Brojni su uzroci i čimbenici rizika: starenje, nasljeđe, infekcije u trudnoći, metaboličke bolesti (npr. dijabetes), zračenje, pušenje, alkohol, neki lijekovi, dehidracija, poremećaj prehrane i elektrolita, trauma i visoka kratkovidnost. Najčešća su vrsta katarakte tzv. staračke katarakte. Nastaju nakon 60. godine života i najčešće su progresivne“, ističe prof. Stamenković i za X-Lab analizira kako na vrijeme otkriti i liječiti kataraktu.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije ukupno je 2,2 milijarde ljudi u svijetu koji imaju neku bolest oka, a ona se mogla spriječiti kod najmanje milijardu osoba. Uz starenje i genetske predispozicije, na zdravlje oka utječe još mnogo čimbenika na koje možemo djelovati i sami te tako spriječiti bolesti i unaprijediti naše zdravlje. Zato, prvi put u Srbiji, vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, liječnici opće prakse, farmaceuti i inženjeri okupljeni u X-Labu – expert research hubu JGL-a – analiziraju najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup, otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za cijelo naše tijelo.

1. Što je siva mrena ili katarakta? Koji su sve uzroci osim starenja?

Pod kataraktom podrazumijeva se svako urođeno ili stečeno zamućenje očne leće bez obzira na učinak na vid. Glavni simptom pojave katarakte postupno je slabljenje vida na oboljelom oku. Prema posljednjim izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pojava katarakte uzrok je sljepoće u općenito 48 % slučajeva, što u „velikim brojevima“ znači da gotovo 18 milijuna ljudi zapravo ima kataraktu (od ukupno 37 milijuna koliko se smatra da trenutačno na svijetu ima neki oblik sljepoće)! U SAD-u je u ovom trenutku 20,5 milijuna ljudi (17,2 %) starijih od 40 godina oboljelih od katarakte.

Očna leća zapravo je prirodno prozirna. Njezin je osnovni zadatak da propušta i prelama svjetlosne zrake na putu prema mrežnici, kao i da sudjeluje u akomodaciji oka. Akomodacija je važan refleksni čin kojim se postiže oštar vid na blizinu. Već od 45. godine života akomodacija slabi, a potom postupno i nestaje. Vid na blizu postaje mutan i čitanje je otežano, pa je potrebna dodatna korekcija – naočalama. To je prirodan proces starenja.

2. Kako nastaje katarakta?

Zbog brojnih metaboličkih promjena očna leća gubi prozirnost i mijenja boju, najčešće starenjem. Katarakta može nastati u bilo kojoj dobi, od novorođenčadi i djece (urođena) pa sve do kasne starosti (senilna) kada je i najčešća. Brojni su uzroci i čimbenici rizika: starenje (senilna katarakta), nasljeđe, infekcije u trudnoći (urođena katarakta), metaboličke bolesti (npr. dijabetes), zračenje, pušenje, alkohol, neki lijekovi, dehidracija, poremećaj prehrane i elektrolita, trauma (komplicirana traumatska katarakta) i visoka kratkovidnost.

Najčešća su vrsta katarakte tzv. staračke katarakte. Nastaju nakon 60. godine života i najčešće su progresivne. Genetska predispozicija također igra veliku ulogu. Nasljeđivanje bolesti ide uglavnom ženskom linijom i u tom se slučaju katarakta kod narednih generacija pojavljuje u ranijoj starosnoj dobi. Katarakta može nastati i nakon povrede oka. Do nastanka katarakte može doći i dugotrajnom upotrebom određenih lijekova, kao na primjer u terapiji artritisa ili astme, ali i kod terapije mentalnih oboljenja. Sekundarne posljedice diabetes mellitusa između ostalog doprinose i razvoju katarakte. U rizičnoj su grupi i oni koji su dugo izloženi Sunčevoj svjetlosti bez upotrebe zaštitnih naočala.

UV zračenje utječe na kvalitetu vida i jedan je od uzroka nastanka katarakte. Posebnu pažnju treba obratiti na osobe kojima je posao povezan s bilo kojom vrstom zračenja. Katarakta kod djece može biti razvojna anomalija ili nastati poslije određenih infekcija majke tijekom trudnoće. Tada je urođena. Katarakta često prati druga oboljenja oka poput uveitisa, retinalne pigmentoze i dr. U svakom slučaju katarakta znatno utječe na kvalitetu života, a njezina progresija dovodi do slabovidnosti, nekada i do sljepoće, tj. posljedično i invalidnosti.

3. Koji su simptomi katarakte?

Poznati su simptomi katarakte, ali velik dio njih mogu biti popratne pojave drugih bolesti. Najčešće manifestacije odnosno simptomi katarakte jesu: zamagljen vid na daljinu, nejasan vid, osobito noću, osjetljivost na svjetlost (fotofobija) i bljeskovi pred očima, učestale promjene dioptrije, tj. naočala i kontaktnih leća, pojava dvostrukih slika u jednom oku i izblijedjele, nejasne boje s dominantnom žutom bojom. Noćna vožnja može biti veoma otežana, kao i vožnja po veoma sunčanom danu. Bljeskovi pred očima često onemogućuju gledanje u danom trenutku s popratnom pojavom glavobolje. Dvostruke slike dovode do porasta tegoba, a otežano raspoznavanje boja dodatno doprinosi osjećaju nelagode.

Nerijetko pacijenti pate od više simptoma istodobno, što u velikoj mjeri stvara problem u normalnom funkcioniranju čovjeka i njegovoj svakodnevici. Katarakta se lako i precizno dijagnosticira biomikroskopom. Zamućena leća uklanja se kirurški.

4. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije katarakta je uzrok sljepoće u 48 % slučajeva u svijetu. Zašto je udio toliko visok? Može li se spriječiti?

Jeste li ste znali da čak 30 milijuna ljudi u svijetu godišnje treba operirati katarktu? Samo trećina to i učini. Smatra se da je katarakta danas vodeći uzrok sljepoće u svijetu. Katarakta je najčešći uzrok slabljenja vida na svjetskoj razini, a posebno pogađa stanovništvo u zemljama u razvoju gdje često uzrokuje sljepoću. Općenito je katarakta vodeći uzrok sljepoće i drugi uzrok slabovidnosti koji pogađa sve dobi i etničke skupine što rezultira sve većim opterećenjem zdravstvenih sustava. Od ukupno 2,2 milijarde osoba u svijetu s oštećenjem vida, milijarda ljudi ima oštećenje vida koje se moglo spriječiti. To je tzv. preventabilna sljepoća. Od milijarde slučajeva oštećenja vida koji su se mogli spriječiti njih 65,2 milijuna posljedica su katarakte. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2010. godine katarakta je uzrok 50 % sljepoće i 33 % slabog vida među 39 milijuna (14 %) slijepih osoba i 246 milijuna (86 %) osoba sa slabim vidom. Od ukupno 285 milijuna ljudi s oštećenjem vida u svijetu 90 % živi u ruralnim područjima s nedovoljno ustanova za zbrinjavanje oboljenja oka. Sazrela katarakta može imati neposredne i dugoročne posljedice kod odraslih starijih od 40 godina uzrokujući sekundarni glaukom i uveitis, povećavajući ovisnost o drugima i smanjujući aktivnost, uzrokujući ekonomski gubitak, mortalitet, smanjenu kvalitetu života i povećani rizik od neuspjeha.

5. Kako se liječi katarakta? Što ako pacijent dođe prekasno?

Sama katarakta uklanja se kirurški. Operacijom oka, primjenom ultrazvuka, ugodno i brzo, bezbolno, za manje od deset minuta, u lokalnoj anesteziji – kapima, u jednodnevnoj kirurgiji – bez ostajanja u bolnici, vraća se kataraktom narušena vidna funkcija i binokularni vid. Zamućena leća odstranjuje se primjenom ultrazvuka i kroz isti mali rez od 2,2 milimetra ubacuje se mala savitljiva intraokularna leća. Nema šava, nema boli. Time je omogućeno da normalno vidite odmah nakon operacije. Izborom odgovarajuće intraokularne leće u dogovoru s liječnikom na ovaj način korigira se dioptrija na blizinu ili na daljinu (monofokalni implantat). Ako ne želite uopće biti ovisni o naočalama – ni za daljinu, kao ni za čitanje i računalo – onda je vaš izbor multifokalni/trifokalni implantat. Samo bogato iskustvo u ovoj tehnici, kao i u rješavanju različitih kompliciranih slučajeva, daje najveću sigurnost i primjenu svih potencijala suvremene oftalmologije danas.

6. Prije se čekalo da katarakta sazrije. Zašto to nije dobro?

Operacija katarakte radi se odmah kada počne smetati vidu ili remeti svakodnevne aktivnosti. Ovo je moguće postići samo ultrazvučnom operacijom – fakoemulzifikacijom. Ranom operacijom, bez čekanja sazrijevanja, izbjegavaju se brojne komplikacije i omogućuje brza postoperativna rehabilitacija vida, bez ostajanja u bolnici. Čekanje da katarakta sazrije stvara poteškoće u izvođenju zahvata na oku. Ne postoji ni medicinsko ni ekonomsko opravdanje za odlaganje operacije katarakte dok ne sazrije. Time se pacijent svjesno dovodi u stanje privremene sljepoće što može rezultirati depresijom i izolacijom, kao i mogućnošću čestih povreda i prijeloma.

Odlaganje rješavanja katarakte kod osoba koje imaju udružene bolesti također predstavlja problem. Na primjer, promjene na očnom dnu iza zrele katarakte, nastale u udruženim bolestima oka (dijabetes, glaukom, makularna oštećenja i dr.) ne mogu se detaljno objektivno vidjeti, pa ni pravodobno liječiti. Time vidna funkcija biva trajno oštećenom. Kad su djeca i novorođenčad u pitanju trebalo bi je operirati što ranije ako je zamućenje na leći intenzivno ili centralno. Razlog je što djeca tek razvijaju vid i odlaganje operacije urođene katarakte može dovesti do trajne slabovidnosti.

Implantacija intraokularne leće, odnosno ugradnja umjetne leće podrazumijeva se i suvremena kirurgija katarakte ne ostavlja dilemu treba li ugraditi implantat ili ne. Iznimku od pravila čine situacije na oku (upalne reakcije, ozbiljne traume i dr.) kad je nemoguće ugraditi umjetnu leću te se to obično odlaže za neko kasnije vrijeme.

7. U kojoj dobi bez obzira na postojanje simptoma moramo na pregled oka?

Općenito, savjet je redovno odlaziti na preglede oka jer se samo tako sprječava da neka stanja, kao što je npr. glaukom, trajno oštete vid. Na taj se način i pravodobno uočava i katarakta. Ne treba čekati da vid oslabi jer iskustvo iz svakodnevnog života ide u prilog činjenici da rijetko tko od nas zatvara jedno oko i provjerava kako vidi na drugo oko. Tako se može dogoditi da katarakta na jednom oku ozbiljno sazrije, a da osoba nema gotovo nikakvih smetnji s vidom. Nije rijetko da se osim katarakte, ako se dugo čeka, u međuvremenu na istom oku javi i još neko oboljenje. U takvoj situaciji definitivno se zakasnilo s operacijom katarakte jer osoba koja i operira kataraktu ipak ne vidi zbog npr. senilne degeneracije makule, edema makule, glaukoma i sl. koji su bili sakriveni iza zamućene leće.

Stoga se preporučuje, ako ne postoji oftalmološko opterećenje, da se kod starijih od 45 godina provodi redovna oftalmološka kontrola. Naravno, poseban kalendar pregleda kod oftalmologa postoji za djecu, ali to je druga tema.

RIJEŠI KVIZ

IMATE SUHO OKO? ODGOVORITE NA OVA 4 PITANJA I DOZNAJTE KAKO PREVENIRATI I ŠTO UČINITI KAD VEĆ IMATE SIMPTOME

RIJEŠI KVIZ

Infografika

NAJDETALJNIJI POGLED U OKO: 10 ČINJENICA KOJE RAZOTKRIVAJU ZAŠTO SE TREBA BRINUTI O ZDRAVLJU OKA

Pročitaj Više