_______________________________________

Piše dr. sc. Liana Ritz Mutevelić

Istraživanje objavljeno u European Journal of Molecular & Clinical Medicine potvrđuje: koristimo li računalo ili druge ekrane četiri do šest sati dnevno, možemo osjetiti probleme s očima i umor, glavobolju, bol u vratu, ramenu, zapešću ili leđima, suhoću u očima i zamagljen vid. To se zove sindrom digitalnog oka. No, glavni je problem što je među 100 osoba samo 11 posto ispitanika svjesno takve dijagnoze.

Moja je sugestija za gejmere da tijekom treninga svakih 20 minuta odvrate fokus s ekrana, pogotovo ako se radi o računalu čiji je ekran 60 centimetara udaljen od očiju, te da pogledaju neki predmet ili osobu u daljini kako bi se očni mišić mogao akomodirati. Svjetlo u prostoriji također ima veliku ulogu. Ne smiju dopustiti da je soba u mraku s jedinim izvorom svjetla koje dolazi s ekrana, videoigre treba igrati uvijek u dobro osvijetljenoj prostoriji, po mogućnosti sa što više prirodnog svjetla.

Postoje naočale i leće sa zaštitnim premazom koji služi kako bi se blokirao velik broj štetnih zraka plavog spektra. One propuštaju dio plavog svjetla potrebnog za zdravlje oka, a blokiraju štetno plavo svjetlo te time sprečavaju zamor i oštećenje očiju.

Da, osobe koje nose kontaktne leće, a rade za računalom ili su gejmeri više su izložene posljedicama plavog svjetla. Studija je pokazala da osobe koje nose kontaktne leće imaju veću vjerojatnost da će patiti od sindroma računalnog vida od onih koje ne nose leće, s prevalencijom od 65 prema 50 posto. Ljudi koji nose kontaktne leće i izloženi su računalu dulje od šest sati dnevno imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od sindroma digitalnog oka od onih koji ne nose leće, a rade za računalom jednako toliko.

Razlog toga je to što leća povlači dio suza u materijal, a ostatak suza, zbog smanjenog broja treptaja, nedostaje.

Moja je preporuka gejmerima koji nose leće redovito kapanje očiju umjetnim suzama te nošenje naočala sa zaštitnim slojevima preko leća.

Opsežna studija iz 2021. pokazala je da je količina vremena koju provedemo pred ekranom povezana s povećanim rizikom od teških simptoma i dijagnoze bolesti suhog oka kod odraslih. Razlog je to što gledanje u ekran smanjuje broj treptaja u minuti: što manje treptanja to veća šansa za razvoj bolesti suhog oka. Sindrom suhog oka je poremećaj uzrokovan smanjenom proizvodnjom suza, a nastaje kao posljedica smanjenja kvalitete suznog filma, pojačanog isparavanja suza te odumiranja žlijezda koje luče sloj suza ili njihove smanjene učinkovitosti. Studija potvrđuje da to može imati još ozbiljnije posljedice: suho oko utječe na mentalno zdravlje i radnu produktivnost.

Prirodna svjetlost prijeko je potrebna za cirkadijalni ritam (biološki ritam spavanja i budnosti). Međutim, novi dokazi sugeriraju da je povećano izlaganje umjetnoj svjetlosti čimbenik rizika za poremećaje spavanja i biološkog ritma. Uz prevladavajuću upotrebu LED rasvjete i ekrana, ljudi su izloženi sve većoj količini svjetlosti u plavom spektru jer svjetleće diode (engl. light-emitting diode) emitiraju visok udio plave svjetlosti. Plavo svjetlo jako šteti našim očima te je prepoznato kao najštetnije za našu mrežnicu. Plavo svjetlo ima vrlo kratku valnu duljinu, tako da ima jednu od najvećih energija. Umjetni izvor plave svjetlosti su ekrani, televizor i računala. Stoga su i računala među uređajima koji najviše štete našoj mrežnici. Budući da djeluje kumulativno, izlaganje plavom svjetlu može ubrzati pojavu različitih očnih bolesti tijekom života. Studije pokazuju da se dugotrajna izloženost plavom svjetlu može odraziti na cijeli organizam, koji zbog čestog noćnog bdjenja postaje podložniji raznim bolestima. Blokira se proizvodnja melatonina, pa je biološki sat poremećen.

Gejmeri i ostali koji dugo sjede ispred ekrana trebali bi:

• koristiti zaštitne naočale koje blokiraju izloženost plavo-ljubičastom spektru svjetla
• redovito kapati umjetne suze
• koristiti odgovarajuće svjetlo u prostoriji tijekom igranja, po mogućnosti tako da prirodna svjetlost što više dopire u prostoriju
• izbjegavati rasvjetu koja je hladna i bijela
• vježbati akomodaciju oka: svakih dvadeset minuta na nekoliko sekundi skrenuti pogled s ekrana i fokusirati objekte na drugačijim udaljenostima
• u slobodno vrijeme boraviti u prirodi i dopustiti oku da opaža razne stvari na različitim udaljenostima kako bi i dalje vježbali prirodnu akomodaciju i smanjili izloženost umjetnom svjetlu.

_______________________________________

Piše: dr.sc. Dubravko Babić

Sunčevo svjetlo sadrži crvene, narančaste, žute, zelene i plave zrake svjetlosti. Boja pojedine zrake svjetlosti ovisi o njenoj energiji i valnoj duljini. Zajedno, cijeli spektar obojanih zraka svjetlosti čini ono što zovemo ‘bijelo svjetlo’ ili – sunčevo svjetlo.

Zrake koje imaju kraće valne duljine imaju veću energiju, a one s duljim valnim duljinama imaju manju energiju. Plavo svjetlo ima kratke valne duljine i veću energiju, a zrake plavog svjetla s najkraćom valnom duljinom i najsnažnijom energijom zovu se plavo-ljubičaste i na granici su ultraljubičastih zraka koje su u nevidljivom spektru.

Prolaskom svjetla kroz atmosferu dolazi do fenomena poznatog kao Rayleighovo raspršenje. To je fenomen koji uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. Dakle, Sunce je glavni i jedini konzistentni izvor plavog svjetla u prirodi. Istovremeno, međutim, izloženi smo mnogim drugim izvorima, umjetno stvorenog plavog svjetla koje dolazi od LED lampi u javnoj i našim domovima te od LED tehnologije koju koristi većina ekrana televizora, računala, tableta i pametnih telefona.

Umjetno plavo svjetlo koristimo kako bismo stvorili bijelu boju na ekranima i u rasvjeti. Svjetleće diode su se počele koristiti za računalne ekrane tek kada su se početkom 1990-ih pojavile plave svjetleće diode. Do tada su bile poznate samo zelene i crvene svjetleće diode, ali s njima nije moguće napraviti bijelu boju. Dodavanjem plavog svjetla pojavili su se prvi monitori na kojima je moguće ostvariti sve boje. Izvor umjetnog plavog svjetla su plave svjetleće diode ili popularno nazivane plave LED-ice. LED je skraćenica za light-emitting diode što znači svjetleća dioda. Plave svjetleće diode su temeljene na novom poluvodičkom materijalu koji se zove galijev nitrid. Najznačajniji doprinos komercijalizaciji galijevog nitrida za upotrebu u svjetlećim diodama napravio je japanski inženjer elektrotehnike Shuji Nakamura kad je 90-ih godina prošlog stoljeća pokazao kako se u galijevom nitridu može efikasno napraviti plava svjetleća dioda i za to dobio Nobelovu Nagradu za fiziku 2014. godine.

Ekrani na svim uređajima sastoje se od piksela. Piksel je najmanja građevna jedinica svakog ekrana koja može emitirati svjetlo. Svaki piksel sastoji se od tri dijela: jedan emitira crvenu boju, jedan plavu i jedan zelenu boju. Miješanjem i kontrolom međusobnog intenziteta emisije tih dioda ekrani danas stvaraju bijelu ili bilo koju drugu boju.

Bijela boja u javnoj ili kućnoj rasvjeti i u svjetlima automobila stvara se na drugi način: plava svjetleća dioda pokrivena je tankim slojem žutog luminofora koji apsorbira dio plavog svjetla da bi emitirao žuto svjetlo. Dio plavog svjetla prolazi kroz luminofor te se kombinacija žutog i plavog svjetla u ljudskim očima doživljava kao bijela boja.

Budući da smo biološki navikli na plavo svjetlo samo po danu, naš metabolizam može se poremetiti zbog utjecaja plavog svjetla po noći. Gledate li noću u ekran vi zapravo simulirate dan vašem mozgu i to stvara probleme sa spavanjem.

Postoje alati uz koje možemo smanjiti štetan utjecaj plavog svjetla: moderni ekrani i monitori imaju opciju za smanjivanje plavog svjetla, a postoje i filteri za ekrane koji prigušuju plavo svjetlo i naočale s filterima za plavo svjetlo. Ta rješenja pomažu, ali posljedica je žućkasta slika na ekranu. Nažalost, ne možete imati bijelu boju bez plave. Najbolje rješenje za e-sportaše bi bilo igrati igre tijekom dana i to na prirodnom svjetlu i uz to, uzimati redovite odmore tijekom igranja.

_______________________________________

Piše: Anita Mandić ZEFYxo, Twitch

Gaming nudi za svakoga ponešto. Bez obzira na godine, spol, interese ili vrstu gejmera kojoj pripadamo, jedno nam je svima zajedničko: igre nas vrlo lako zalijepe za ekran, bio to zaslon mobitela, telke uz konzolu ili računala. Potpuno se izgubimo u nekoj drugoj stvarnosti, neki zbog opčinjavajuće priče, a neki, pak, zbog kompetitivnog nadmetanja s prijateljima.
Od malih nogu razvila sam znatiželju za svijet računala, a posebice crtanjem u Paintu te igranjem videoigara. Otprilike u isto vrijeme uslijedila su i upozorenja starijih oko mene o opasnostima dugotrajnog gledanja u ekran.

Bile su mi tek tri godine kada sam dobila prvo računalo. Kada god bih od roditelja dobila dopuštenje, pojurila bih na igrice i MS Paint. Osnovnu školu obilježili su mi life simulatori Sims i Sims 2. Zatim sam, prije deset godina, otkrila svijet FPS (Third Person Shooter) igara. I dalje redovito igram videoigre te ih prenosim uživo na Twitchu. Gaming je i dalje moja svakodnevica. Prije su moje gaming seanse bile jako duge, posebno vikendima. Danas sam starija i zrelija. Sada to radim drugačije jer sam svjesnija negativnog utjecaja dugog sjedenja pred računalom, stoga dulju seansu igranja, u pravilu, podijelim na nekoliko kraćih perioda kako bih bila svježija za nove pobjede.

Najčešći je zdravstveni izazov problem s vidom. Prve znakove kratkovidnosti primijetila sam u petom razredu na satu informatike, okružena upravo ekranima. Ne mogu tvrditi da je moja novootkrivena dioptrija bila uzrokovana pretjeranim provođenjem vremena ispred ekrana ili je u tome bila presudna genetika. U svakom slučaju nije pomoglo što sam u to vrijeme provodila vrijeme za računalom u mračnoj prostoriji u večernjim satima, samo uz svjetlost starog CRT monitora. Od kontrasta visoke svjetline ekrana i mračne prostorije oči su me konstantno pekle i svrbjele.

Zbog činjenice da igram intenzivne kompetitivne igre, svaki je trenutak presudan jer može činiti razliku i prevagnuti za pobjedu mojeg tima. Dok igramo videoigre, trepćemo znatno rjeđe, a površina oka pritom se suši. Nedostatak treptanja i intenzivno plavo svjetlo koje dopire iz ekrana nisu baš najbolja kombinacija. Kada pretjeramo, oči su nadražene. Peku i svrbe, a vid počne gubiti fokus. Oči pate, ali samim time i naša izvedba u igri. Kada su oči umorne, crvene, peckaju ili bole, to je upozorenje da je za početak potrebno napraviti malu pauzu od ekrana.

Trljanje očiju ponešto pomaže na prvu, no pravi spas pronalazim u kapima za oči. Kapanje traje jako kratko, a pozitivni učinak osjetim odmah. Stoga se mogu odmorenih očiju vratiti u igru u tren oka.

Budući da provodim osam sati pred ekranom na poslu kao dizajnerica te još barem sat, dva nakon toga uz gaming, a da ne spominjem i usputno skrolanje po društvenim mrežama, naočale sa zaštitom za plavu svjetlost prva su mjera zaštite koju uvijek koristim. Ponekad nosim i leće. U tom su slučaju oči još osjetljivije na ekrane te ih tada moram i češće kapati kako bi bile dovoljno odmorne.

Kako bismo si smanjili peckanje i svrbež očiju, također je vrlo bitno pobrinuti se za osvjetljenje prostorije. Prije gaming sessiona potrebno je upaliti i prilagoditi svjetlo u prostoriji kako ne bismo dodatno i nepotrebno naprezali oči. U sobi gdje igram imam nekoliko lampi koje koristim ovisno o dobu dana. Od toga okrugla svjetiljka (ring light) ima razne opcije za prilagodbu topline i intenziteta svjetla. Ako su neizbježne svjetiljke koje su vam usmjerene na oči, neka budu niskog intenziteta. Ako je moguće, najbolje je rješenje da svjetlo dopire s leđa ili da stolnu lampu, ako nju imate, usmjerite prema zidu. Dovoljno će osvijetliti prostor, a da ne stvara napor za oči tijekom igre. Korištenje mobitela ili računala u mraku svakako izbjegavajte. Cijela prostorija ne smije biti znatno tamnija ili svjetlija u odnosu na ekran.

• HIDRATACIJA: Prije nego što pokrenem računalo, obavezno se pobrinem da imam bocu vode, čaja ili bijele kave pokraj sebe. Osim toga, prije pojedem i odem na WC. Osnovne ljudske potrebe ne bi nikako trebale biti zanemarene.

• RAZGIBAVANJE: Budući da jedna igra, primjerice Valoranta, traje pola sata, a ponekad i više, prije nego što uđem u novu igru, prošećem po stanu. Zatim razgibam cijelo tijelo, a posebice leđa i ramena jer se ponekad ukoče tijekom igre. U određenim se igrama zglob na ruci, dlan i prsti ukoče te je jako bitno povremeno ih razgibati.

• VJEŽBANJE: Zbog toga što vodim prilično sjedilački način života zbog posla, gaminga i Twitcha, dosad sam provodila oko sat vremena dnevno hodajući. Nedavno sam uz hodanje krenula i u teretanu nekoliko puta tjedno. Otkako više vježbam, počela sam primjećivati znatne razlike u tome koliko sam motivirana i puna energije u svim sferama svojeg života, uključujući gaming. Raspoloženje mi se popravilo i ne dopuštam negativnim komentarima toksičnih suigrača i lošim rundama u igri da mi naruše pozitivan stav i onda kad mi ne ide baš najbolje. Moje je samopouzdanje i općenito i u igrama veće.

Prije svega bih svim gejmerima savjetovala da ne zanemaruju znakove da se njihove oči bore u određenim situacijama. Zamolite liječnika opće prakse uputnicu za oftalmologa i vaše će vam oči biti zahvalne. Od stručnjaka ćete čuti na koje sve načine možete očima najbolje pomoći, shodno tome što vam stvara najveće probleme. Možda trebate naočale ili leće, a možda su vam kapi za oči više nego dovoljne da vam vrijeme pred ekranom ne stvara stalnu nelagodu.

Za početak koristite svjetlost na ekranu koja je prikladna za prostoriju i obrnuto. Previše svijetli ili tamni ekrani u samo 15-ak minuta mogu pogoršati vaše iskustvo i izvedbu.

Ne zaboravite da sve vrste neugode ukazuju na to da trebate biti bolji timski igrač i da ih morate “healati” kada je to potrebno.