ANALIZIRAMO

Poznati liječnik otkriva što još, osim starenja i genetike, utječe na zdravlje očiju i na što možemo sami utjecati

Piše: Ante Barišić, dr. med.

dr. med., specijalist oftalmolog, uži specijalist prednjeg segmenta oka, Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost, voditelj Odsjeka za kataraktu

Doznajte i jedan važan simptom zbog kojeg se odmah treba javiti oftalmologu i kako otkriti suho oko

— 15.09.2021. / 7 min čitanja

Od 2,2 milijarde ljudi u svijetu koji imaju neku bolest oka, kod najmanje milijardu njih, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, bolest se mogla prevenirati. Zahvaljujući očima moguće je otkriti i neke druge bolesti jer pokazuju simptome dijabetesa, visokog krvnog tlaka ili reumatskih bolesti. Uz starenje i genetske predispozicije, na zdravlje oka utječe još mnogo faktora na koje možemo utjecati sami te tako prevenirati bolesti i unaprijediti naše zdravlje. Zato, prvi put u Hrvatskoj, vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri okupljeni u X Labu – expert research hubu JGL-a – analiziraju najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup, otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo.

Ante Barišić, dr. med., specijalist oftalmolog i voditelj Odsjeka za kataraktu u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost, ističe da, osim starenja i genetike, postoje brojni čimbenici koji utječu na zdravlje očiju, a na koje možemo sami utjecati. Većina njih vezana je uz opće zdravlje, a neki specifično uz oči. Dobra regulacija krvnog tlaka, razine šećera u krvi i masnoća izuzetno je bitna za krvožilni sustav. Kako u oku imamo brojne krvne žile koje opskrbljuju vidni živac i makulu ili žutu pjegu, svaka slabost krvnih žila utječe na očnu pozadinu. Dr. Ante Barišić otkriva i dob u kojoj bi svi trebali obavezno na oftalmološki pregled.

1. Budući da je prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije moguće prevenirati svaku drugu bolest očiju, kako možemo sami raditi na prevenciji i najbolje skrbiti o zdravlju očiju?

U svijetu postoji velik broj ljudi koji imaju teško oštećenje vida ili su slijepi. Većina ih živi u nerazvijenim zemljama i ne vide zbog loše i nedostupne medicinske skrbi. Kad govorimo o bolestima koje mogu dovesti do lošeg vida, na prvome mjestu mislimo na sivu mrenu ili kataraktu, glaukom i oštećenje žute pjege ili makule. Uz to, postoje slabovidnosti koje su uzrokovane neprepoznatim visokim dioptrijama u ranoj dobi kod djece, bolesti vidnog živca i traume oka. U razvijenom svijetu danas zbog načina života i prehrane sve više ljudi obolijeva od šećerne bolesti (dijabetesa), uslijed koje često dolazi do oštećenja očne pozadine koja, pak, mogu dovesti do značajnog gubitka vida, pa i sljepoće.

• Siva mrena ili katarakta

Siva mrena ili katarakta je zamućenje naše prirodne leće koje nastaje s dobi, ali može se javiti i kod ljudi mlađih od 50 godina života, pogotovo kod kratkovidnih osoba, dijabetičara, ali i nakon trauma oka. Mrenu ne možemo prevenirati, ali ju je bitno na vrijeme dijagnosticirati i operirati kako bi se izbjegle eventualne komplikacije operacije, koje najčešće nastaju kad se operiraju tvrde, zrele mrene. Kod takvih pacijenata i oporavak je produljen. Simptom mrene je zamućen vid koji nastaje postupno. Operacija je jedini način liječenja, traje deset do petnaest minuta, obavlja se pod lokalnom anestezijom, bezbolna je i učinkovita. Dakle, mrenu treba što operirati što ranije, a ne čekati da sazre kako se prije radilo.

• Glaukom

Glaukom je bolest kod koje dolazi do propadanja vidnog živca. Najčešće se javlja s povišenim očnim tlakom, ali u deset posto slučajeva pacijenti mogu imati i normalan očni tlak (normotenzivni glaukom). Ako se na vrijeme ne dijagnosticira i ne liječi, glaukom može dovesti do propadanja vidnog polja, gubitka vida, čak i potpune sljepoće. Pacijenti dugo nemaju nikakve simptome, a kad se oni pojave (bol u oku, slabljenje vida), bolest je već uznapredovala. Zato glaukom zovemo tihim ubojicom vida. Postoji tzv. akutni glaukom koji prate jaka bol i nagli gubitak vida, ali glaukom najčešće sporo i pomalo, bez ikakvih simptoma, uništava vid. Zbog toga su jako bitni redoviti oftalmološki pregledi, posebno za ljude koji imaju u obitelji nekoga tko je obolio od glaukoma jer ta bolest ima i nasljednu komponentu. Najčešće se pojavljuje nakon 40. godine (ali može se pojaviti i u djetinjstvu i mladosti) i zato bismo se sa 40 godina obavezno trebali podvrgnuti oftalmološkom pregledu koji uključuje i mjerenje očnog tlaka. Ovisno o rezultatima tog pregleda i obiteljskoj povijesti bolesti, liječnik će odrediti koliko se često treba dolaziti na pregled.

• Bolesti oka uzrokovane dijabetesom

Dijabetes je danas sve rašireniji, posebno u razvijenim zemljama. Šećerna bolest oštećuje krvne žile na očnoj pozadini, i to u centru vida, žutoj pjegi ili makuli, te može dovesti do njegova trajnog oštećenja. Također, dijabetičari imaju veći rizik od odljepljenja mrežnice i pojavljivanja sive mrene. Izuzetno je bitna regulacija razine šećera u krvi jer je ona direktno povezana (uz trajanje bolesti) s oštećenjem oka. Redovitim kontrolama oftalmologa i potrebnom terapijom moguće je prevenirati gubitak vida kod dijabetičara. Naravno, odgovarajuća prehrana, tjelesna aktivnost, izbjegavanje pušenja i konzumacije alkohola ključni su za regulaciju bolesti.

• Degeneracija žute pjege

Degeneracija žute pjege ili makule, koja je centar najjasnijeg vida na očnoj pozadini, danas pogađa sve više osoba starije životne dobi, ali i one u dobi poslije 60. godine. Točan uzrok bolesti se ne zna, postoji nasljedna predispozicija i smatra se da joj mogu pridonijeti pretjerano izlaganje suncu i pušenje, ali ni to nije sigurno. Bolest u krajnjoj fazi dovodi do gubitka centralnog vida dok periferija ostaje očuvana. Postoje dva oblika bolesti, tzv. suha i vlažna degeneracija makule. Prvi oblik, suha degeneracija, dovodi do postupnog slabljenja vida i ne mora značajno oštetiti vidnu oštrinu. Ne može se liječiti i preporučuju se kompleksi vitamina za makulu kako bi se pokušalo usporiti njezino napredovanje. Vlažni oblik bolesti dovodi do krvarenja u žutu pjegu, naglog pada vida kojem može prethoditi iskrivljavanje ravnih crta, što je simptom zbog kojeg se odmah morate javiti liječniku, te pojavljivanje fiksne tamne mrlje u centru vidnog polja. Taj oblik bolesti mora se odmah početi liječiti injekcijama u oko i učinkovitost terapije prilično je dobra ako se započne na vrijeme.

2. Na koje simptome trebamo reagirati odmah?

Važan simptom zbog kojeg se treba javiti oftalmologu jest pojavljivanje brojnih "mušica", točkica, "paučine" i sličnog u vidnom polju koji su praćeni bljeskovima u tami. To je stanje koje je u 99 posto slučajeva normalno i dogodit će se svima nama u nekom trenutku u životu, ali kod jedan posto pacijenata može biti predznak odljepljenja mrežnice, koje se onda mora operirati.

Bolesti koje prijete slabim vidom ili sljepoćom mogu se uspješno liječiti ako se na vrijeme dijagnosticiraju te je nužno oči redovito podvrgavati pregledima. Nažalost, postoji nekoliko dijagnoza pri kojima oftalmologija i danas ima ograničenu moć liječenja, kao što su bolesti vidnog živca (optikoneuropatije) ili začepljenja krvnih žila oka (okluzije arterija i vena), ali oni se mogu prevenirati regulacijom krvnog tlaka, šećera u krvi i masnoća.

3. Osim starenja i genetskih predispozicija, što još utječe na zdravlje očiju, a na što možemo sami utjecati?

Osim starenja i genetske uvjetovanosti, postoje brojni čimbenici koji utječu na zdravlje očiju. Većina njih vezana je uz opće zdravlje, a neki specifično uz oči. Dobra regulacija krvnog tlaka, razine šećera u krvi i masnoća izuzetno je bitna za krvožilni sustav. Kako u oku imamo brojne krvne žile koje opskrbljuju vidni živac i makulu ili žutu pjegu, svaka slabost krvnih žila utječe na očnu pozadinu. Dijabetes je najočitiji primjer. Kao što im se može dogoditi moždani ili srčani udar, pacijenti koji imaju probleme s krvožilnim sustavom jednako tako mogu dobiti začepljenje ili infarkt krvnih žila u vidnom živcu ili makuli, odnosno bilo gdje na oku, što može dovesti do značajnog oštećenja vida, a ponekad čak i do sljepoće.

Pušenje i konzumacija alkohola imaju velik utjecaj na krvožilni i živčani sustav, pa tako i na oko. Tjelesna aktivnost izuzetno je bitna. O prehrani se danas mnogo govori i jasno je da utječe na cijeli organizam. Za dobar vid potrebna je normalna, uravnotežena prehrana.

Postoje teorije da preveliko izlaganje oka Sunčevoj svjetlosti može dovesti do oštećenja makule, pa je dobro nositi sunčane naočale, pogotovo u ljetnom periodu.

4. Na što treba pripaziti kod djece?

Znamo da se vid razvija najviše u prve dvije godine života, zatim do šeste godine te u manjoj mjeri do desete godine. Onoliko vida koliko dobijemo dotad, nosimo kroz život. Zato je izuzetno važno na vrijeme prepoznati bolesti očiju kod djece ili visoku dioptriju koju mogu imati. Ako roditelji primijete nešto neobično na oku djeteta, primjerice bijelu zjenicu, tzv. bježanje oka, spuštenost gornje vjeđe ili nešto drugo, potrebno je odmah odvesti dijete kod oftalmologa. Također, obvezni su pregledi djeteta s tri i sa šest godina. Ako imate neke bolesti očiju u obitelji, pregledi su još važniji. Roditelji ne mogu primijetiti da dijete slabo vidi na jedno oko jer sasvim dobro i normalno funkcionira na drugo oko, pa se urođena slabovidnost često otkrije prekasno i više mu se ne može pomoći. Zato su pregledi vida kod djece nužni.

5. Kako prepoznati suho oko? Koji su simptomi i uzroci?

Sindrom suhog oka danas postaje sve izraženiji kod ljudi raznih dobi i zanimanja. Imam dojam da gotovo svaki treći, četvrti pacijent koji dolazi u moju ordinaciju ima smetnje vezane uz disfunkciju tj. slabost suznog filma.

Naše suze imaju višestruku funkciju za oko. Primarno je to zaštita oka, ali važnu ulogu ima i u stvaranju slike tj. gledanju. Suze se nalaze na površini epitela, zaštitnog sloja rožnice, i čuvaju ga od oštećenja. Ako imamo loš suzni film, dolazi do smetnji kao što su osjećaj stranog tijela u oku, osjećaj pijeska u oku, žuljanja, peckanja, suzenja, nelagode, crvenila oka i povremeno zamućenja vida. Simptomi se javljaju napose tijekom noći ili ujutro te se pojačavaju prema kraju dana. Najčešći uzrok sindroma suhog oka kod radno aktivnih ljudi jest pretjerana upotreba računala. Pandemija je mnoge ljude natjerala da rade od kuće te sve više vremena provode za računalima i u zatvorenom prostoru, a to je dovelo do značajnog povećanja broja pacijenata koji dolaze sa simptomima suhog oka. Pri duljem gledanju u ekrane, ali i čitanju, vožnji ili gledanju televizije nesvjesno manje trepćemo i tako smanjujemo izlučivanje suza i njihovo razmazivanje po oku. Ako nosite kontaktne leće, taj problem postaje još izraženiji.

Ljudi koji imaju neki hormonalni poremećaj, pogotovo štitne žlijezde, ili žene koje su u menopauzi imaju izraženu suhoću oka. I pacijenti s autoimunim bolestima kao što su sve vrste artritisa, sustavni eritematozni lupus (SLE), Sjögrenov sindrom i slično imaju teži oblik bolesti koji često traži dodatnu terapiju uz umjetne suze. Operacije na oku prolazno oštećuju suzni film, pogotovo kod pacijenata koji već imaju taj problem. Neki lijekovi, primjerice antidepresivi, pojačavaju suhoću oka. Ljudi koji rade u okolišu u kojem se prekomjerno grije ili hladi zrak ili u zatvorenim klimatiziranim sustavima, kao što su bolnice, poslovne zgrade, hladnjače ili kuhinje, imaju poprilično problema s očima.

6. Kako liječiti suho oko?

Sindrom suhog oka liječi se umjetnim suzama koje popravljaju naš suzni film. Danas su zlatni standard umjetne suze bez konzervansa s povećanom viskoznošću kako bi dulje zadržale suzni film stabilnim i postojanim. Uz njih se mogu koristiti gelovi za vlaženje oka, pogotovo prije spavanja jer se oči najviše isušuju tijekom noći. Postoje i kortikosteroidne, zatim ciklosporinske kapi te brojne metode liječenja suhog oka koje svakim danom sve više napreduju upravo zbog sve većeg broja pacijenata s tim problemom. Prevencija uključuje edukaciju pacijenata o uzrocima suhoće te, ako je moguće, o njihovu uklanjanju, uređenju radnog i životnog okoliša, na primjer o vlaženju prostorija, izbjegavanju neprekidnog rada za računalom, prozračivanju prostora, odgovarajućoj klimatizaciji i grijanju prostora. U rijetkim slučajevima suho oko može dovesti do ozbiljnih problema s vidom, a kod velike većine predstavlja samo nelagodu i smetnju u normalnom svakodnevnom životu.

RIJEŠI KVIZ

IMATE SUHO OKO? ODGOVORITE NA OVA 4 PITANJA I DOZNAJTE KAKO PREVENIRATI I ŠTO UČINITI KAD VEĆ IMATE SIMPTOME

RIJEŠI KVIZ

Infografika

NAJDETALJNIJI POGLED U OKO: 10 ČINJENICA KOJE RAZOTKRIVAJU ZAŠTO SE TREBA BRINUTI O ZDRAVLJU OKA

Pročitaj Više