Da bi oko funkcioniralo i da bismo imali jasan vid ono mora biti funkcionalno, tj. strukture oka moraju biti prozirne, odnosno transparentne (rožnica, očna leća, očna vodica i staklasto tijelo). Elementi očnog dna trebaju biti sačuvanog integriteta: makula, odnosno foveola u kojoj nastaje slika kao i očni živac, odnosno glava očnog živca (papilla nervi optici), zahvaljujući kojem se impulsi vida šalju u mozak (centar za vid nalazi se u okcipitalnom režnju). Slike se spajaju zahvaljujući sinergijskom i simetričnom djelovanju vanjskih očnih mišića zbog čega slika predmeta koji gledamo pada na odgovarajuće točke, odnosno točke jasnog vida na oba oka. Stvaranje jasne slike bit će narušeno ili onemogućeno ako oko nije stimulirano svjetlošću, osobito kod novorođenčadi i imale djece, ako postoji neprozirnost rožnice (zbog upale ili povrede), zamućenje očne leće (tzv. katarakta), ako su nastale promjene na očnom dnu (osobito u točki jasnog vida), kao i promjene na vidnom putu tog optičkog živca do vidnog centra. Najsavršeniji oblik binokularnog vida jest dubinski stereovid.

Lijeno oko predstavlja slabovidnost (nejasan vid). To je razvojna anomalija vidnog korteksa prisutna u ranoj životnoj dobi. Dakle, oko je u redu, organski uzrok ne uzima se u obzir, ali detaljan pregled dovodi do otkrivanja jedne od sljedećih refrakcijskih anomalija: dalekovidnosti, kratkovidnosti, astigmatizma, strabizma (koji može biti povezan s bilo kojom od ovih refrakcijskih anomalija). Osnovna strategija liječenja ambliopije jest osigurati jasnu sliku na mrežnici i inzistirati na upotrebi ambliopnog (lijenog ) oka zatvaranjem drugog. Najbolji oporavak vidne oštrine postiže se kad liječenje započne prije treće godine života. Ambliopija predstavlja prepreku u razvoju binokularnog vida i okluzija je nužan postupak u borbi protiv nje. Osoba s ambliopijom ograničena je u obavljanju zadataka koji zahtijevaju precizan dubinski vid. Razlika od dva retka na optotipu (tj. na ploči sa slovima ili brojevima prema kojoj se procjenjuje vidna oštrina) uzima se kao dijagnostički kriterij za ambliopiju. Neliječena funkcionalna ambliopija može napredovati pa vidna oštrina može opadati čak i tijekom puberteta. Osjetljivo razdoblje tijekom kojega je moguće liječenje završava oko dvanaeste godine.

Dalekovidnost je refrakcijska pogreška, često je prisutna od rođenja, a može biti stalna ili progresivna. U većini slučajeva oko je kraće aksijalne duljine. Svjetlosne zrake koje dolaze iz daljine i prelamaju se u optičkom sustavu oka spajaju se iza točke jasnog vida (fovea centralis). Ova dioptrija često opada ako je riječ o srednjem stupnju hipermetropije (+2,0 DSPH- +3,0 DSPH). Dalekovidnost može biti latentna ili manifestna. Dakle, riječ je o plus dioptriji uz koju djeca ne vide jasno ni na blizinu ni na daljinu. Novorođenčad se rađa s malim plusom. Danas i taj mali plus predstavlja problem školskoj djeci jer previše vremena provode na računalu i mobilnom telefonu, odnosno ispred različitih vrsta ekrana. Tako se iscrpljuju, odnosno troše i naprežu oko. Djeca se obično naprežu pri čitanju i pisanju ili gledanju u ekran, a rezultat je crvenilo očiju.

Ako je dalekovidnost udružena sa strabizmom, predstavlja teži oblik za liječenje. Najbolji oporavak vidne oštrine postiže se kad liječenje započne prije treće godine života. U obitelji u kojoj postoji strabizam i slabovidnost poželjan je pregled djece do druge godine života, a u četvrtoj godini pregled cijele populacije. Dobra suradnja roditelja, djeteta, liječnika i defektologa ključ je za uspješno liječenje. Novorođenčad ima slabo razvijen vid, fiksacijski refleks razvija se sa šest mjeseci, a akomodacija oko druge godine. Akomodacija je sposobnost očne leće da prilagodi svoju prijelomnu moć kako bi gledanjem bliskih predmeta nastala jasna slika na mrežnici.

Kratkovidnost je refrakcijska anomalija, odnosno poremećaj refrakcije pri kojem je aksijalna duljina oka veća pa se svjetlosne zrake koje dolaze iz daljine fokusiraju ispred točke jasnog vida nakon prelamanja kroz optičku sredinu.

Lako se prepoznaje jer djeca ne vide na daljinu, odnosno obično kažu da ne vide pročitati tekst na ploči u školi. Vrlo često zatežu kapke. Sve im je mutno pa se iznenade kad stave naočale odgovarajuće dioptrije i vide jasan svijet oko sebe. Teže se otkriva kratkovidnost jednog oka, to se uglavnom događa slučajno jer drugo oko najčešće nema dioptriju ili je ona manja pa je vid savršen. Riječ je o anizometropiji, odnosno razlici u dioptriji jednog i drugog oka. Razlika od 0,5 do 1,0 može prouzročiti problem u razvoju vidne oštrine na lošijem oku, odnosno slabovidnost.

Dovoljno sna doprinosi zdravlju čitavog organizma, pa tako i očiju. Savjetuje se i smanjena upotreba ekrana, kao i redovna primjena umjetnih suza ako smo prisiljeni provoditi više sati ispred ekrana. Obvezno nošenje sunčanih naočala zbog zaštite od zračenja. Prema istraživanjima prvo što moramo kupiti novorođenčetu jesu sunčane naočale.